Komentar knjige – Misteriozni gospodin Kvin

„Misteriozni gospodin Kvin“ je zbirka odlicnih prica, mada pomalo neuobicajenih za stil pisanja Agate Kristi, jer ovde ona u svoje price unosi mistiku i naizgled nadnaravno. Na momente cak mozemo da pomislimo i da gospodin Kvin ne postoji, da je on fikcija, drugo ja gospodina Satervejta, da dolazi iz negog drugog vremena i sa „onog“ sveta, a onda opet shvatimo da postoje situacije kada gospodin Kvin komunicira i sa drugim ljudima iz okruzenja i zapitamo se sta je istina i ko je g.Kvin u stvari. Mozda i oko nas prolaze misteriozni stranci i srecemo ih misleci da zive sa nama u istom univerzumu a u stvari se pojave pored nas onda kada su nam potrebni dolazeci ko zna odakle u nas zivot…

HARLEY QUINN

Harli Kvin je opisan kao mrsav, crnomanjasti muskarac… Uz njegovu pojavu u raznim situacijama gospodin Setervejt uvek vezuje dugine boje, sarenilo boja… (Harley Quinn – „harlequin“ – arlekin – pajac). Njegova prva pojava u prici: „Dolazak gospodina Kvina“ opisana je: „Na vratima je stajao visok i vitak muskarac. Gospodinu Setervejtu, koji ga je posmatrao, ucinilo se, usled neobicnog efekta obojenog stakla iznad vrata, da je obucen u sve dugine boje…“

Koja je uloga tajanstvenog gospodina Kvina? On se pojavljuje uvek u situacijama kada je doslo vreme da se razresi nekad mracan, nekad malo manje mracan dogadjaj iz davne proslosti ali uvek sprecavajuci da se u sadasnje vreme desi neka nova tragedija. On uporno odbacuje svoju presudnu ulogu u resavanjima ovih misterija i cini se da u razgovorima sa g. Setervejtom ovoga samo pricom navodi da i sam zakljuci sta mu je ciniti. U tome je njegova presudna uloga – on svojim prisustvom navodi g. Setervejta da obrati paznju na sve oko njega. G. Setervejt za njega kaze: „On ima neku skoro neverovatnu moc da vas upozori na ono sto ste videli sopstvenim ocima, da vam pojasni ono sto ste culi rodjenim usima…“ On je covek koji „dolazi i odlazi“. On ima ideju u koju je ubedio i g. Setervejta da covek bolje uocava stvari kada protekne neko vreme posle dogadjaja nego u vreme kada se zbio. On kaze: „Sto vise vremena prodje, stvari dobijaju jasnije obrise. Covek ih vidi u pravom svetlu i u kakvom su odnosu jedna naspram druge.“

SATTERWAIT (GOSPODIN SETERVEJT)

U pricama Agate Kristi Setervejt se pojavljuje uglavnom sa gospodinom Kvinom. Jedini roman u kome se pojavio bez njega bilo je „Ubistvo u tri cina“ (1935) gde resava slucaj zajedno sa Poaroom. Upoznali smo ga u zbirci od kratkih prica „Misteriozni gospodin Kvin“ iz 1930 godine gde je opisan na sledeci nacin „Bila mu je sezdeset i druga – pomalo pognut, smezuran covek s buljavim licem, neobicno je podsecao na patuljka, imao je duboko, nesvakidasnje interesovanje za tudje sudbine.“ Pojavljuje se i u kolekciji prica „The Harlequin Tea Set“ u prici pod istoimenim nazivom. „Pricalo se da, kad se g. Setervejt nadje u bogatim kucama, ili je neobicno dobra kuhinja ili ce se tamo desiti nesto dramaticno“

G. Setervejt ima jako dobru moc zapazanja. On nema neki svoj licni zivot, nema porodicu. Za sebe kaze: „Ceo zivot sam, takoreci, presedeo u prvom redu partera, posmatrajuci kako se predamnom odvijaju razlicite ljudske drame. Ja sam uvek imao samo ulogu posmatraca“ Sto se njegovih navika i drustvenog zivota tice „Svake godine, druge nedelje u januaru, g. Setervejt je putovao na Rivijeru. Bio je tacniji i od lasta. U aprilu bi se vracao u Englesku. Maj i jun je provodio u Londonu i nikada nije propustao Eskot. Grad je napustao posle utakmice Itona i Herova. Bio je gost u nekoliko provincijskih kuca pre nego sto bi se uputio u Dovil ili Le Tuko. Lovacke zabave su mu ispunjavale veci deo septembra i oktobra, a zatim bi do kraja godine ostao u gradu. Znao je svakoga i svi su znali njega“

G.Kvin je imao interesantan uticaj na g.Setervejta. Kao da je g.Setervejtu bilo potrebno prisustvo Harli Kvina da ga ohrabri. „Njegova uloga u zivotu je bila uloga slusaoca i posmatraca. Samo kada je bio sa g. Kvinom, situacija je bila obrnuta. Onda je g. Kvin bio pazljiv slusalac, a g. Setervejt je preuzimao glavnu ulogu.“

Iako su bili u vrlo srdacnim odnosima, g.Setervejt je odbio da podje sa g.Kvinom kada ga je ovaj upitao u posednjoj prici hoce li poci „Pajacovom stazom“ zajedno sa njim. Cudno ga je pogledao, zadrhtao na tren, znajuci da ce kad tad proci tom stazom i pustio g.Kvina da ode sam. Sresce se oni vec negde ponovo.

The Coming of Mr. Quin – Dolazak Gospodina Kvina
U ovoj prici se upoznajemo sa likovima g. Setervejta i Harli Kvina. Radnja price se desava na novogosnjoj zabavi u kuci koju su sadasnji vlasnici kupili uprkos pricama da u njoj ima duhova. Naime, pricalo se da se njihov prijatelj, nekadasnji vlasnik kuce ubio pod vrlo cudnim okolnostima. U sred njihove price o tom dogadjaju ulazi „misterozni gospodin Kvin“ kome su se upravo tu u blizini pokvarila kola i kao usput pocinje pricu o nekadasnjem vlasniku kuce koji je bio njegov dobar prijatelj. Okupljeni uz kamin, pijuckajuci pice posle vecere, oni se secaju jedne noci kada je bogati Derek Kepel okupio prijatelje, bas kao sto su i oni sedeli te veceri, objavio svoje zaruke, doduse uskracujuci ih za ime mlade dame dok ona to ne dozvoli, u prilicno dobrom raspolozenju sisao da pokupi novine i postu, koji su prispeli posle tri dana odsecenosti od sveta zbog sneznih mecava, zatim se povukao u svoju sobu i nedugo zatim pucao sebi u glavu… Njegovi prijatelji dve godine kasnije pokusavaju da rese ovu misteriju… Prateci zanimljivu pricu gospodina Kvina, g. Setervejt je podigao pogled i ugledao nepomicnu zensku priliku, priljubljenu uz ogradu stepenista kako pazljivo slusa njihov razgovor… „I opet iznenada, nova misao mu pade na pamet. To je bilo g. Kvina. On je rezirao predstavu – davao je uloge glumcima. Bio je u centru misterije i povlaceci konce, pokretao je lutke. On je znao sve, cak i za prisustvo zene koja je cucala gore uz ogradu.“ Ko je ona? Kakve veze ima dogadjaj od pre dve godine kada se ubio njihov prijatelj sa slucajem trovanja koji se zbio pre toga? I kakva je uloga tajanstvene zene na vrhu stepenista? Kako je g. Setervejt uz pomoc price gospodina Kvina i uz svoje dobre moci zapazanja sprecio novu tragediju?

The Shadow on the Glass – Senka na staklu
Priredjena je zabava u Grinvejs Hausu. G. Setervejt je naravno pozvan isto kao i mladi bracni par Skotovih, ali tu je bila i gospodja Stivrton za koju se znalo da je bila u vezi sa g.Skotom i da ga je i dalje proganjala. Grinvejs Haus je jedna od onih kuca sa istorijom. „Istorija“ ove kuce bila je cuvena „senka na staklu“ ili „Vitez na strazi“ kako su ga isto zvali. Naime, u jednoj od soba velikog zdanja dogodilo se ubistvo u vreme dalekih viteskih predaka porodice Eliot. Ljubavnik njegove zene ubio je muza u toj sobi i dvoje preljubnika je pobeglo, ali dok su bezali, pogledali su iza sebe i videli kako ih sa prozora posmatra lice mrtvog muza. Interesantno je i to da kada su god vlasnici menjali staklo na tom prozoru godinama kasnije, da se cudna senka uvek iznova pojavljivala, dok pre dosta godina otvor nije potpuno iznutra prekriven daskama. Sada, da li zbog ponovnog prisustva nekih novih „preljubnika“ u blizini ili ko zna cega, u velikom „Tajnom vrtu“ okruzenom visokom ogradom od simsira desava se ubistvo. G.Setervejt i njegov prijatelj koji su bili u blizini zaticu jednu zenu i muskarca mrtve a drugu zenu pored njihovih tela sa pistoljem u ruci. Da li je sve bas tako jasno kao sto na prvi pogled izgleda? Na prozoru je „Vitez na strazi“ a na vratima velike kuce gospodin Harli Kvin licno… G.Setervejt zna da je on tu sa nekim razlogom… Da spreci novu tragediju i razresi dogadjaje iz proslosti…

At the Bells and Motley – Kod „Bilsa i Motlija“
Auto g.Setervejta se pokvario na lokalnom putu usred divljine. Blizi se vece. On svraca u kafanu Kod „Bilsa i Motlija“ i tamo srece g.Kvina. Pocinje nevreme a u isto vreme i konobar iznenada pocinje pricu: „Bila je bas ovakva noc kada je kapetan Harvel doveo kuci svoju nevestu, bas onoga dana pre nego sto ce zauvek nestati.“ G.Setervejt i g.Kvin se prisecaju dobro poznate price o zaprepascujucem i iznenadnom nestanku kapetana Harvela. Ozenio se bogatom naslednicom. Otisli su na bracno putovanje i vratili se sretni i zaljubljeni. On je izasao ujutru rano iz kuce i vise ga niko nije video. Posle tri meseca potrage proglasen je mrtvim. Njegovoj zeni je bilo jako tesko. Prodala se celo imanje i kucu sa sve dragocenostima po bagatelnoj ceni i otisla zauvek iz tih krajeva. Tajanstveno… kao sto se i pojavila… Cela prica je izgledala kao da je izveden dobar madjionicarski trik, kao da je poenta bila da „brza ruka prevari oko“… A ko ce bolje prozreti madjionicarski trik nego nas pajac „harlequin“… i dati ideju g.Setervejtu za razresenje jos jedne porodicne drame?

The Sign in the Sky – Znak na nebu
Vivijen Barnabi je ubijena. Sve je ukazivalo na mladog Martina Vajlda. Poruka je donela jednoglasnu odluku: Kriv je! A onda je g. Setervejt na izlazu iz sudnice sreo g. Kvina i nekako u sebi znao da ce odluka porote biti oborena. „Gospodina Kvina je do tada sreo tri puta i svaki put je sastanak doneo nesto neobicno. Cudna je osoba taj g.Kvin, sa svojom sposobnoscu da vam otkrije stvari koje ste do tada sve vreme videli u potpuno drugacijem svetlu.“ Zapocinju pricu o ledi Barnabi i njenom muzu Dzordzu, starijem bahatom bogatasu… „Ona ga je mrzela, shvatate li. Udala se za njega pre nego sto je shvatila sta radi.“ Svi su imali alibi za vreme kada izvrseno ubistvo osim mladog Vajlda koji je bio sa ledi Barnabi neposredno pre nego je ubijena a ubistvo je cak pocinjeno i njegovom puskom. Onda se g. Setervejt setio kao uzgred da od sveg osoblja Barnabi zdanja jedino jedna sobarica nije vise sa njima i da je otisla u Kanadu. On resava da ode da je poseti. Ona se priseca dogadjaja od tog dana i kaze da je sve to moralo da se desi jer je upravo u momentu kada je odjeknuo pucanj gledala u nebo i videla belu paru voza koji je upravo pristizao. Imala je znak „velike bele ruke“ i ona je znala… A tada je znao i g. Setervejt…

The Soul of the Croupier – Krupijeova dusa
G.Setervejt je otisao malo do Monte Karla, tek toliko da bude vidjen. Tamo, kao i obicno srece svoju staru poznanicu groficu Carnovu koja je poticala iz jedne od najstarijih porodica u Madjarskoj. Kao i proslih godina i sada je uprkos godinama bila u drustvu znatno mladjeg muskarca. Upoznaje njenog pratioca Amerikanca Franklina Judza. Doba je karnevala… i ko ce se tu isto pojaviti, ako ne g. Kvin… Uvece svi odlaze u kazino. G. Setervejt stavlja ulog na br. 5, a grofica na br. 6. Kuglica se zavrtela i g. Setervejt je dobio. Kada je ispruzio ruku da uzme dobitak video je da je to isto ucinila i grofica Carnova. Pogledao je u krupijea koji je gurnuo dobitak ka grofici. G. Setervejt je ostao dzentlmen… Iste veceri g. Kvin stize na veceru u drustvu krupijea. Zabava tek pocinje… ali ce se ispostaviti da bas i nije zabava nego jedna odlicna zivotna prica o zlocinu, sazaljenju i ponosu…

The World’s End – Kraj sveta
G.Setervejt je ovoga puta stigao do Korzike i to zbog… vojvotkinje od Leitha, prebogate stare dame, neupadljivog izgleda „…Velikodusno je davala novac u dobrotvorne svrhe i dobro se brinula za svoje ukucane i poslugu, ali je bila beskrajno skrta kada je morala da placa one sitne usluge, koje, u stvari, ulepsavaju zivot. Moljakala je prijatelje da je prevezu i kupovala na rasprodajama…“ Vojvotkinja i g. Setervejt, kao i jos dvoje ljudi koji su odseli u istom hotelu, slikarka Naomi i g. Tomlison sutradan krenuse na piknik kolima. Krivine su bile zamorne a uspon neverovatan „sa provalijom prvo na jednoj, a potom na drugoj strani“. Postajalo je hladno. Uskoro su bili na „vrhu sveta“. „Put se tu zavrsavao. Kao sto je Naomi rekla, to je bio kraj. Bogu iza ledja, pocetak – nicega! Iza njih bela linija puta, ispred njih – nista. A daleko, daleko dole – more.“ A na belom kamenu licem okrenutim ka moru sedeo je – g. Kvin… Poceo je sneg… Svi su otisli u malu kamenu kucu – konobu da se zagreju. Troje ljudi je vec sedelo tamo. Pri samom pogledu na damu koja je sedela, g. Setervejt pomisli da se i g. Kvin nije uzalud tako iznenada pojavio medju njima. Nesto ce se desiti…

The Voice in the Dark – Glas u noci
Ledi Strinlig je bila zabrinuta za svoju cerku Merdzori, i koga bi zamolila za pomoc i savet nego g. Setervejta koga poznaje jos iz mladosti. G.Setervejt prihvata da joj pomogne i odlazi u posetu mladoj gospodjici u Abot’s Med. U vozu srece, koga li drugog, nego g. Kvina licno i u caskanju sa njim upoznajemo istoriju ove stare plemicke porodice… Ukratko: Zivot ledi Strinlig bio je neverovatan. Tri iznenadne smrti – dva brata starog lorda Strinliga, a zatim i njegov necak… ubrzo potom u brodolomu je nastradala i njena rodjena sestra… Ona i jos nekoliko putnika je prezivelo i kada je lord ubrzo umro ona je bila jedina koja je mogla da nasledi ne samo titulu vec i veliko bogatstvo… a sada njena jedina cerka „cuje glasove u noci koji joj govore – vratite ono sto nije vase…“ G. Satervejt upoznaje i gospodju Klejton, mrsavu, visoku staricu koja je bila sa ledi Strinlig i njenom sestrom, cuvajuci ih dok su jos bile devojcice. Ona sada brine o Mejdzori. U gostima kod nje su i njeno dvoje prijatelja koji resavaju da „isteraju duha“ tako sto ce organizovati seansu. Dovode gospodju Lojd, poznatog medijuma, gase svetla i prizivanje duhova pocinje. Sedmoro ljudi sedi za stolom. Javlja im se niko drugi nego duh Merdzorine tetke Beatris koja je nastradala u brodolomu… G. Setervejt se nalazi sa g. Kvinom u obliznjoj krcmi prepricavajuci mu dogadjaj i rasplet price je ubrzo pred njima, jezive price koja se dogodila pre vise od cetrdeset godina…

The Face of Helen – Lice Helene
G. Setervejt i g. Kvin se srecu u operi i tamo ugledaju prekrasnu devojku sa kojom su nesto kasnije u hodniku videli i dva mladica koji se zucno raspravljaju. G. Kvin odbija njegovu ponudu da ga poveze jer „mozda ce negde morati da posreduje ili ce nekom ustrebati“ Na izlasku iz opere medju mladicima krece tuca, a g.Setervejt spretno izvlaci devojku iz cele te guzve da ne bi morala da ide u policijsku stanicu sa njima. On se ponudio da je otprati do kuce, a ona jos uvek pod stresom pocinje da mu prica pricu o svom zivotu, odnosno o dva mladica. Filip Istnej je njen prijatelj i mentor vec godinama i pokusava da joj otvori put ka uspesnoj karijeri. Ona, Zilijen, naime, takodje peva… Drugi mladic, Carli Barns je takodje njen prijatelj, ali se Filipu uopste ne dopada jer vidi da mu ona poklanja dosta paznje. Posle par dana, setajuci parkom, g.Setervejt srece Zilijen i Carlija koji mu saopstavaju da su se njih dvoje verili i da je cak i Filip Istnej to dobro primio i to toliko dobro da je poslao i poklone za vencanje – predivnu staklenu vazu punu vazdusnih mehura koji su se prelivali u svim duginim bojama i veliki radio, kako je rekao kad god bude slusala neki koncert uvek ce se bar na trenutak setiti njega… A tog dana je bila i godisnjica njihovog poznanstva i on ju je zamolio da ostane te veceri u kuci i da slusa prenos konceta na radiju i da misli na njega… U malom restoranu on zatim srece Filipa Istneja i dok ga slusa njemu pada na pamet i drugi poklon koji je Zilijen dobila… Pocinje njegova trka sa vremenom…

The Dead Harlequin – Mrtvi pajac
G.Setervejt u galeriji, na izlozbi mladog slikara Frenka Bristova, ugleda sliku. „Slika se zvala Mrtvi Harlekin. U prvom planu je bio pod od umetnutih kvadrata crno belog mermera. Na sred poda, na ledjima, lezao je pajac, s ispruzenim rukama, u sarenom crno – crvenom kostimu. Iza njega je bio prozor, a sa spoljne strane prozora u crvenom odsjaju zalazeceg sunca silueta istog coveka posmatrala je lik na podu…“ G.Setervejt se uzbudio. Lice coveka je bilo lice g.Kvina. A prepoznaje i mesto desavanja na slici – soba u zdanju Cernlej u kome je nekada boravio i gde se desio jedan nesrecni slucaj. Sta je to znacilo? On kupuje sliku i moli svog prijatelja koji vodi galeriju da ga upozna sa mladim umetnikom ne bi li nesto saznao. Poziva ga na veceru. Dolazi i pukovnik Munkton. G.Setervejt postavlja sto za cetvoro ocekujuci i g.Kvina. No, on se jos uvek ne pojavljuje. Cernlej zdanje ima zanimljivu istoriju, cetiri nosioca titule su iznenada umrla a lord Cernlej se ubio. Njih troje razmatraju te dogadjaje. A onda jedna dama iznedada dolazi g.Setervejtu na vrata. Gotovo u isto vreme druga dama ga zove telefonom. Obe, jednostavno moraju da imaju tu sliku koju je on kupio. Ne pitaju za cenu. On poziva i tu drugu damu da dodje kod njega. Kada je ona stigla, tu je naravno vec bio i g. Kvin… a mladi slikar Bristov im prica pricu o tajanstvenoj dami koju je sreo jednom u vozu, davno… Po meni, jedna od najboljih prica iz ove kolekcije…

The Bird With The Broken Wing – Ptica slomljenih krila
Kisa je neumorno padala. G.Setervejt je morao da se odluci izmedju dve vikend zabave na koje ce otici. Birajuci izmedju Laidela i Londona, mu je delovao po kisi primamljivije i toplije. Cetvoro mladih igra neku igru sa slovima. On dremucka pored njih u udobnom naslonjacu pored kamina. A onda cuje kroz san kako oni sklapaju slova … K.V.I.N… pa zatim L.A.I.D.E.L. On zurno ustaje, izvinjava se domacici i odlazi u Laidel… Zasto ga gospodin Kvin salje u Laidel po ovoj sumornoj noci…? Dejvid Keli, briljantan matematicar i njegova kcer Megi su ga srdacno docekali. Za vecerom upoznaje Mejbel, mladu zenu, cudesne lepote i kako je ubrzo saznao nesrecne proslosti. Brat joj se ubio, jedna sestra se udavila a druga nastradala u zemljotresu. Tu je bio i njen muz, Dzerald Ineslej. Posle vecere zatice mladu Mejbel kako tiho prebira po zicama ukelelea sedeci na jednom usamljenom mestu, obasjana mesecinom… Ona mu kaze: „Kako je cudno ovo vece. Bila sam u sumi kasno popodne, i srela jednog coveka – tako cudan tip – visok, taman, kao izgubljena dusa. Sunce je zalazilo, a svetlo koje je prodiralo kroz granje drveca davalo mu je izgled pajaca…“ G.Setervejt naravno, zna o kome se radi… Ubrzo, odlaze na pocinak, a ujutru Megi Keli je kao bez duse lupala na vrata g.Setervejta pozivajuci ga da sto pre dodje. Nasli su Mejbel obesenu u njenoj sobi. Ali g.Setervejt ima neobjasnjiv utisak da je ipak u pitanju ubistvo… Mozda nije uspeo da spreci jednu smrt ali ce sasvim sigurno spasiti drugi zivot time sto ce spreciti da pogresna osoba bude okrivljena za ovaj zlocin…

The Man From The Sea – Covek iz mora
G.Setervejt vec polako pocinje da oseca svoje godine. Vec mu je sezdeset i devet. No, on se i dalje ne predaje. Setajuci mondenskim letovalistem na Rivijeri, on useta ponovo u svoj omiljeni vrt La Paz. Gledao je veliku belu kucu kojoj je vrt pripadao, gotovo na samim stenama, bastovana koji je predano radio oko ruza ispred kuce… a kuca mu je oduvek delovala kao da je stalno prazna. Odsetao je do kamene klupe i seo gledajuci u more i u provaliju pod sobom. A onda je osetio necije prisustvo. Ovoga puta to nije bio g.Kvin, vec covek koji kao da je bio razocaran sto na tom mestu uvek zatekne nekog. Kaze mu, da kada je sinoc dolazio sreo je nekoga koji kao da je isao sa neke zabave. Imao je klovnovski kostim na sebi. Samo se stvorio odjedanput, kao da je izasao iz mora. I tako, rec po rec, covek mu priznade da na to skriveno, pomalo jezovito mesto dolazi da bi okoncao svoj zivot. Bolestan je, lekari mu daju jos par meseci zivota. Nema nista za sta bi se borio, nema nikoga ko bi za njim zalio… Dosao je ovde jer je pre dvadeset godina bio tu i doziveo jedinu lepu stvar u zivotu… G.Setervejt je osetio da je uspeo, tj. da su on i g.Kvin makar za dva dana produzili jedan zivot, a ko zna sta donosi novi dan. Covek je otisao, a g.Setervejt je gledao u prozore vile, a onda resio da otvori jedan od zelenih kapaka. Na svoje veliko iznenadjenje ispred njega je stajala zena… Zena, koja mu uz caj prica svoju pricu… Pricu o tome kako je posle samo godinu dana braka gledala sa vrha stene kako se dole, daleko ispod nje, njen muz bori sa talasima i kako gubi tu bitku. Po meni, takodje, jedna od boljih prica iz ove kolekcije…

Harlequin’s Lane – Pajacova staza

Gospodin Satervejt odlazi za vikend kod Denmenovih a da ni sam nije znao zasto to radi. Gospodja Ana Denmen je bila po rodjenju Ruskinja a njen muz uspesan poslovni covek, ali mu se nisu posebno dopadali. Cak im je namestaj bio malogradjanski, u stvari stari dobri engleski namestaj ali bez mnogo stila, iako su bili prilicno bogati, ali imali su jedan jedistveni komad namestaja – kineski lakirani paravan – svetlozute i svetloroze boje koji se nikako nije uklapao u okolinu i koji je g.Setervejt jednostavno morao ponovo da vidi. On je stigao. Denmenovi su na probi u lokalnom pozoristu gde se sprema jedna predstava – maskenbal. Dva profesinalna plesaca stizu iz Londona za uloge Harlekina i Kolombine a stanovnici Melton Hila su se uvezbavali za ostale uloge… Cekajuci ih da se vrate, resava da se malo proseta lokalnom zivopisnom „stazom ljubavnika“ kako su je mestani nazivali, a onda primeti tablu sa njenim zvanicnim nazivom „Pajacova staza“… Krenuo je njome znajuci da ce naleteti na g.Kvina… Oni pricaju o Denmanovima… Posle vecere sa svojim domacinima povela se prica o baletu, cuvenim plesacima i ulogama i saznaje da i oni poznaju gospodina Kvina jer on ima neko imanje u okolini i cesto dolazi… Uskoro stize losa vest. Automobil koji je dolazio sa plesacima je imao udes i nesto mora da se preduzme da predstava ne bi bila otkazana. Ana Denman resava da preuzme jednu plesnu ulogu na sebe jer je nekada davno u Rusiji igrala balet. Da, ona ce biti Kolombina. Ali, ko ce igradi Arlekina… Ko? Pa gospodin Hari Kvin – licno!!! Kako ce taj ples spasiti necije snove i neciji zivot saznajte u ovoj odlicnoj prici koja je mnogo vise od samog pripovedanja… Gospodin Satervejt napokon shvata poentu kineskog lakiranog paravana kao jedinog vrednog komada namestaja i shvata ko je ko od dva muskarca u zivotu Ane Denman… ili Ane Mihajlovne… kako se nekada zvala… U jednom trenutku, slusajuci Anu… „Gospodin Satervejt pomisli ‘Kako je glas cudna stvar. Sta sve izgovara – sta sve ostane neizgovoreno, a sta ima znacenje!'“... Sledi veliko, cudno i sjajno finale price na Pajacovoj stazi „Vecina ljudi pre ili kasnije prolazi preko moje staze“ rece gospodin Kvin i ode u mrak…

Piše:  29.07.2005. Svetlana Andjelic, urednik stranice, Beograd

Pogledano 1.006 puta, 1 pregleda danas
Oznake za ovaj tekst još uvek nisu postavljene.

Agatha Christie EX-YU Fan Page

Svetlana Anđelić, pokrenula i održava sajt Agate Kristi za Ex-Yu područje od 01. oktobra 2003. godine

2 komentara na “Komentar knjige – Misteriozni gospodin Kvin

  1. Ovo je jedna od najboljih, po mom misljenju, Agatinih knjiga kratkih prica. Sve je „ugladjeno“, skoro savrseno, nista ne „visi“ i stari gospodin Satterthwaite nas kao neka muska verzija g-djice Marple (ali sa mnogo manje zivotnog iskustva, cini mi se) vodi od jedne do druge ljubavne price neodvojive od zlocina. Onaj koji je cijeli svoj zivot proveo kao posmatrac tudjih zivota, sad je u prilici, da koristeci taj svoj dar, osvijetli ono, sto ucesnici drame ne bi ni pomislili da nose u sebi. A ko je, u stvari, gospodin Quin iz naziva knjige? On je neka vrsta alter ega starog gospodina, putnik koji svojim neobicnim pojavljivnjem najavljuje prisustvo Smrti, ali i konacnog razresenja. Vrlo zanimljivo, zaista.
    Moji favoriti:Krupijeova dusa i Harlekinova staza.

  2. osecam se mnogo mocno dok je citam agata ima to nesto sto drugi nemaju ima stil pisanja koji te prosto uvlaci da citas dalje… cudno ali iz cele biblioteke ta knjiga mi je privukla paznju izvadila sam je uzela i istog momenta pocela da je citam cudno kao i gospodin Quin…

Ostavite komentar

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

%d bloggers like this: