„Kraljica zločina“ živi

“ Kraljica zločina “ živi – 12. januara 2020. godine je u engleskom Volingfordu obeleženo 44 godine od smrti slavne književnice Agate Kristi.  O ,,kraljici zločina“ ili ,,vojvotkinji smrti“  kako su je još zvali i njenom pisanom stvaralaštvu u kulturnom dodatku ,,Ćirilica“, podgoričkog dnevnog lista ,,Dan“ objavljen je prigodan članak.

Kraljica zločina

“ Kraljica zločina “ živi

Istinski majstor ovog popularnog žanra razvila je svoj „kod“ pisanja čije su najbitnije odlike jezgroviti stil pripovjedanja koji karakterišemaksimalna ušteda na rječima te obični svakodnevni jezik prožet dinamičnim dijalozima.

„Ćutanje ih savlada. Sedeli su zagledani u crne stene koje su virile iz Nila i na mesečini dobijale fantastično značenje. Izgledale su kao ogromni preistorijski monstrumi koji leže do polovine uronjeni u vodu. Laki povetarac iznenada nalete i isto tako iznenada i zgasnu. U vazduhu posle njegovog nestanka osta osećaj, iščekivanje? Herkul Poaro vrati pogled na terasu i njene goste. Je li grešio ili je i tu vladalo isto iščekivanje? Ličilo je to na trenutak zatišja na pozornici u kome se očekuje ulazak na scenu dame koja igra glavnu ulogu.

I baš u tom trenutku pokretna vrata se ljuljnuše još jednom. Ovoga puta izgledalo je kao da su pomerena posebno značajnim pokretom. Razgovor zamre i svi se zagledaše u njih.

Tamnokosa, vitka devojka u večernjoj haljini boje vina izađe na vrata. Zasta na trenutak a onda namerno preko cele terase ode do jednog slobodnog stola i sede. U njenom držanju nije bilo razmetljivosti, ničega neprirodnog. Ali je ono ipak na neki način podsećalo na pažljivo proučen izlazak na pozornicu.“

Odlomak je ovo iz romana „Smrt na Nilu“ glasovite Agate Kristi, koji na slikovit način opisuje „vojvotkinju smrti“ kako su je još zvali, pisca 66 detektivskih romana i 150 kratkih priča. U Volingfordu, na jugu Engleske, prošle nedjelje 12. januara obilježena je 44. godišnjica kako je jednom zasvagda prestalo da kuca srce „kraljice krimića“. Pokopana je kraj seoske crkve Sv. Marije a na njenoj nadgrobnoj ploči ugravirana su dva mala anđela koja lebde i čuvaju njen monogram.

„Deset godina poslije moje smrti niko me se neće sjećati“ izjavila je jednom prilikom ali joj prognoza nije bila tačna. Iako danas kriminalistički roman doživljava pun zamah i ima brojne kvalitetne pisce, upravo je Agata Kristi iajpoznatiji autor istog u svijetu ali i najprodavaniji pisac uz velikog Šekspira. Izdavači i danas širom svijeta u milionskim tiražima prodaju njena djela s popularnim likovima detektivom Poaroom i usjedelicom gospođom Marpl a nove poklonike dobijaju s mnogim tv serijama, filmovima i dramskim predstavama rađenim po njenim naslovima.

Kraljica zločina

Istinski majstor ovog popularnog žanra Agata Kristi razvila je svoj „kod“ pisanja čije su najbitnije odlike jezgroviti stil pripovjedanja koji karakteriše maksimalna ušteda na rječima, te običan, svakodnevni jezik prožet dinamičnim dijalozima, pa i pored toga njena štiva posjeduju i mnogo istinskih književnah kvaliteta koja su nekako najinspirativnija na temu bliskog istoka pod čijim su uticajem nastali romani: „Ubistvo u Orijent ekspresu“, gore pomenuti „Smrt na Nilu“, „Ubistvo u Mesopotamiji“, „Sastanak sa smrću“, „Operacija Bagdad“. Srž romana čine zanimljivi i napeti zapleti sa kriminalističkom tajnom i detektivskom istragom u središtu. Tragove zločina nalazimo na brojnim stranicama pa pažljivi čitalac može i sam da otkrije počinitelja što je ipak đavolski teško. A u izuzetnim situacijama rješenje misterije je sadržano u potpunom preokretu na kraju knjige kao što je to prikazano u onom zadivljujućem i po svemu sudeći neponovljivom djelu „Ubistvo Rodžera Akrojda“ koje je proglašeno najboljim krimićem svih vremena!

Posebno su interesantna ona njena djela u kojima se pojavljuje mali, jajoglavi čovječuljak sa neobično ušiljenim crnim brčićima, obučen kao da je iz kutije, pedantan i veoma uredan, tašt, a sebe smatra nepogrješivim. To je slavni Belgijanac Herkul Poaro koji napušta svoju zemlju pod njemačkom okupacijom za vrijeme Prvog svjetskog rata i odlazi u Englesku gdje postaje privatni detektiv. Iako je on za mnoge smješna osoba, rješiće tajne ubistava u tridesetak knjiga koristeći „svoje male sive ćelije“. Poaro uvijek uspjeva da primjeti detalje na koje niko ne obraća pažnju, a u kojima se krije ključ ubistva. Izuzetno je metodičan a na kraju knjige pred svima objavi ko je ubica i objasni kako je rješio slučaj. Koliko je to sve na kraju otišlo daleko možda najbolje govori podatak da nakon njegovog posljednjeg slučaja u romanu simboličnog naziva „Zavjesa“, u poznatim novinama „Nju Jork Tajmsu“ i „Dejli Telegrafu“ izlazi nekrolog o „smrti“ Herkula Poaroa! Slavan kraj jednog slavnog života!

U 12 Kristijinih romana zločinačke tragove prati Mis Džejn Marpl, neudata stara gospođa koja živi u „izmišljenom“ selu Sent Meri Mid. I dok vlada naizgled idilična engleska atmosfera – uz pletenje vune ispijaju se šoljice čaja, priča se o baštovanstvu i pomalo tračari – u pozadini se dešavaju strašna ubistva. Tada na scenu stupa gospođa Marpl, visoka i vižljasta starica, pepeljasto plavih očiju i snježno bijele kose koju nosi ispod šeširića. Iako uopšte ne izgleda kao detektivka ona je previše znatiželjna, posjeduje oštar i logičan um, poznavalac je ljudske prirode i povrh svega nepogrješive je intuicije. S takvim karakteristikama „sramoti“ profesionalnu policiju i do rasvjetljavanja zločina dolazi prije njih.

Bilo je tu još interesantnih likova koji imaju manje-više zapažene role kao što su kapetan Artur Hejstings, viši inspektor Džap, sekretarica Lemon i mnogi drugi.

U književni opus popularne Engleskinje ubrajaju se i brojna djela koja ne pripadaju kriminalističkom žanru kao što su putopisi, zbirke poezije, priče za djecu, romantični romani ali će nam uvijek prva asocijacija na njeno ime biti zagonetne radnje, lukavo obmanjujući tragovi kao i brojni otrovi: arsen, strihnin, cijanid, ricin i mnogi drugi.

Prošlo je više od četvrt decenije kako „kraljica zločina“ nije sa nama. No kako je to lijepo primjetila Svetlana Anđelić, izuzetan poznavalac lika i djela Agate Kristi i urednica odličnog sajta koji okuplja poštovaoce velike književnice sa prostora bivše Jugoslavije, ona je samo tijelom otišla sa ovog svijeta a sa svojim djelima je itekako i dalje sa nama i ne da nema namjeru da ode, nego joj i mi to nikada nećemo dozvoliti.

Piše:
Objavljeno u dnevnom listu „“, Podgorica, 29.januara 2020.

Pogledano 71 puta, 1 pregleda danas

Agatha Christie EX-YU Fan Page

Svetlana Anđelić, pokrenula i održava sajt Agate Kristi za Ex-Yu područje od 01. oktobra 2003. godine

Možda će vam se svideti i ovo:

Ostavite komentar

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

%d bloggers like this: