Danas vam predstavljamo 11. objavljenu knjigu Agate Kristi, a 9. kriminalistički roman – „Misterija sedam brojčanika“.
Nakon što je objavila roman „Misterija plavog voza“ i nakon okončanog razvoda Agatha je ponovo odlučila da otputuje.
Već je rezervisala karte za put na Velike Antile i Jamajku a onda je dva dana pred put u Londonu srela stare poznanike i otišavši sa njima na večeru slušala zadivljeno njihove priče o Bagdadu i oduševljenje životom na obalama Persijskog zaliva.
Jednostavno rekli su joj da mora videti sve to svojim očima da bi zaista uživala i da nipošto ne sme propustiti da obidje Mosul, Basru i Ur…
U Uru su tih godina vršena velika iskopavanja i bilo je puno čudesnih otkrića i o svemu tome je Agata dosta čitala. O tome kaže: „Arheologija me je uvijek pomalo privlačila, iako nisam znala ništa o njoj…“
Razmišljala je ozbiljno da prihvati njihov predlog i promeni cilj svoga puta… „Cijeloga sam života željela putovati Orijent-ekspresom.
Kad sam putovala u Francusku ili Španjolsku ili Italiju, u Calaisu je često stajao Orijent-ekspres i ja sam čeznula da se uspnem na nj…
Bijah sada zaražena tom idejom koju su mi dali kapetan Howe i njegova žena.“
Sledećeg jutra otišla je u agenciju i poništila karte za Jamajku rezervišući druge za putovanje Orijent-ekspresom do Istanbula, zatim od Istanbula do Damaska i od Damaska do Bagdada preko pustinje… Bila je ludo uzbudjena…
Carlo je bila uznemirena što je Agatha rešila sasvim sama da krene na taj put.
„Oh, sve će biti u redu – rekla sam. – Uostalom, čovjek ponekad mora nesto učiniti sam, zar ne?
– Nisam to učinila nikada prije – ni sada nisam bas previše željela – ali mislila sam: „Sad ili nikad. Ili ću se prilijepiti za sve što je sigurno i što poznajem, ili ću razviti više inicijative i raditi po svome.“
Pet dana kasnije krenula je za Bagdad koji ju uzbudjivao mislima i pri samoj pomisli na njegovo ime. Bila je to čar i radost nepoznatog.
„Bila sam sa Archijem na putu oko sveta; bila sam na Kanarskim otocima s Carlo i Rosalind; sada sam išla sasvim sama.
Sada ću morati otkriti kakva sam osoba – jesam li postala potpuno ovisna o drugim ljudima, kako sam se bojala.
Moći ću se predati svojim strastima da upoznajem mjesta – svako mjesto koje zaželim vidjeti.
Moći ću se predomisliti u svakom trenu, upravo onako kao što sam učinila kad sam izabrala Bagdad umjesto Antila.
Nikoga neću morati uzimati u obzir osim sebe. Vidjet ću kako će mi se to svidjeti.
Znala sam sasvim dobro da imam značaj psa: psi neće ići u šetnju ako ih netko ne izvede. Možda ću uvijek biti takva. Nadala sam se da neću…“
(Boldirani delovi preuzeti iz Autobiografije)
Njen avanturistički duh koji je uhvatio te godine doveo je do toga da sledeće dve knjige koje je napisala budu u istom tonu.
Prvi je roman koji će biti objavljen 1929. godine pod nazivom „Misterija sedam brojčanika“
Roman „Misterija sedam brojčanika“ kod nas je prvi put 1966. godine objavljen kao „Tajna 7 brojčanika“ u izdanju Svjetlost (Sarajevo) a zatim kao „Tajna sedam satova“ 1978. godine u izdanju Globusa iz Zagreba.
1984. godine ista izdavačka kuća u saradnji sa Maticom srpskom iz Novog Sada objavljuje reizdanje istog naslova.
Narodna knjiga i Politika objavljuju 2004. godine „Misteriju sedam brojčanika“ kao džepno izdanje a makedonski izdavač 2007. godine Feniks iz Skoplja izdaje isti roman pod naslovom „Misterijata na sedumtebrojčanici“ (Misterijata na sedumte brojčanici)
Poslednje, za sada objavljeno izdanje, stiglo nam je iz izdavačke kuće Liber Novus, 2015. godine objavljeno pod nazivom „Misterija sedam satova“
Omote svih izdanja ove knjige sa kompletnim podacima o izdavačima, broju stranica, prevodiocima… potražite na našoj stranici Kriminalistički romani – Misterija sedam brojčanika.
Kratak sadržaj romana
U ovom romanu Agatha oživljava likove iz romana „Tajna zamka Chimneys“ Tu su ponovo Lady Eileen (Bundle) Caterham, Bill Eversleigh i Načelnik Battle, koji i ovde tumače likove glavnih detektiva.
Džeri Vejd se dokazao kao šampion u spavanju, pa su ostali gosti u kući odlučili da se našale sa njim. Osam bučnih budilnika podešeno je da se oglasi, jedan za drugim, od 6.30 ujutru. Ali, kada je jutro osvanulo, jedan budilnik je nedostajao a šala im se vratila kao bumerang, sa tragičnim posledicama. Za Džimija Tesindžera, pogotovo, reči Sedam brojčanika dobile su nov i jeziv značaj…
Dogodilo se ubistvo. Slučaj preuzimaju Bandl Brent i Džimi Tesindžer. Uz pomoć Bila Everslija otvkrivaju da „Klub Sedam Satova“ nije samo noćni klub već i sedište Tajnog Društva. Da bi na pravi način razrešila ovu misteriju Bandl prvo mora da utvrdi da li Tajno društvo posluje sa ove ili one strane zakona…
Dosta opširniju radnju, koja vam neće pokvariti čitanje ovog zanimljivog romana jer naravno ne otkriva potpuni zaplet i zločince, možete pročitati na našoj stranici Komentari romana – Misterija sedam brojčanika, ali pošto postoji mogućnost da bi neko to mogao da smatra spojlerom ipak smo za to odvojili posebnu stranicu sajta.
„Misterija sedam brojčanika“ – ekranizacija
Ovaj roman ekranizovan je i prikazan kao TV film 1981. godine u trajanju od 133. minuta.
U ovom filmu glavne uloge ostvarili su: Harry Andrews (Superintendent Battle), Cheryl Campbell (Lady Eileen Brent), James Warwick (Jimmy Thesinger), Christopher Scoular (Bill Eversleigh), John Vine (Ronny Devereux), Leslie Sands (Sir Oswald Coote), Joyce Redman (Lady Coote), James Griffiths (Rupert Bateman), John Gielgud (Marquis of Caterhan) i Brian Wilde (Tredwell).
Režije filma prihvatio se Tony Wharmby a scenario je po romanu Agate Kristi adaptirao Pat Sandys
Više detalja o sadržaju filma, sličnostima i razlikama u odnosu na roman Agate Kristi i ostale detalje potražite na našoj filmskoj stranici ovog romana.
Ako ste čitali ovu knjigu ili gledali ovaj film koji je sniman po romanu, bilo bi nam drago da u komentaru ostavite vaše utiske.
