Krimici: Uz 70 obljetnicu glasovita romana „Smrt na Nilu“ Agathe Christie
pise „Vjesnik“ Zagreb, 11.rujna 2007 www.vjesnik.hr
Zagrebacki „Vjesnik“ u svom rujanskom broju doneo je tekst pod naslovom „Dvije miljarde prodanih knjiga kraljice krimica“ Iz tog poduzeg teksta donosimo vam neke od odlomaka.
Najjace oruzje „sive stanice“
Mudri Holmes zacijelo je utjecao na nastanak slavnoga Herculea Poirota, fiktivnoga detektiva Agathe Christie (1890.-1976.), podrijetlom Belgijanca, koji se poslije Prvoga svjetskoga rata doselio u Englesku i tamo zapoceo karijeru privatnoga istrazivaca, osvajajuci publiku svojim „sivim stanicama“ koje su jace od njegove naizgled bezazlene figure, uresene brcicima i elegantnim odijelom.
Poirot, nadasve psiholog zlocina, a tek onda policajac, osvojio je ljude spojem dviju krajnosti – on je cjepidlaka, pati za redom, za aristokratskim gestom, ali i ostroumni lovac koji snagom uma doskace zlocinu, iz zaklona, secirajuci ga povecalom, svojim omiljenim pomagalom za razotkrivanje detalja. Naizgled bezopasan, ali dosjetljiv i nepredvidiv! Takav tip detektiva, koji vreba, a ne razara (kao danasnji kaubojski napadaci), uvijek je uzbudljiv u krimicu, koji treba mirnoga, promucurna junaka kao protutezu moralnom divljastvu.
Ovih dana slavi se 70. godisnjica romana „Smrt na Nilu“, jednoga od najpopularnijih romana Agathe Christie, kraljice krimica koja je svojim bogatim opusom (unatoc njegovoj literarnoj prosjecnosti) i danas nenadmasna u sve sirem carstvu krimica, u kojemu se autori i agenti nadmecu u tirazama kao na sajmu. Agatha Christie i dalje uvjerljivo vodi u tom zanru – do sada je prodano vise od milijarde primjeraka njezinih krimica na engleskom jeziku, a jos je oko milijardu prodano na drugim jezicima (prevedena je na 107 jezika). Cak je i u Francuskoj engleska dama pretekla gospodina Emilea Zolu – dok su Zoline knjige prodane u 22 milijuna primjeraka, njezine su prodane u cak 40 milijuna. Neunistiva Christie (koja je zapocela karijeru romanom „Zagonetni dogadjaj u Stylesu“ u kojemu se prvi put pojavio lukavi Poirot), postala je simbolom slavne zene (najprodavanija je knjizevnica na svijetu posloje Shakespeara), pa ce izdavac Harper Collins ponovno objaviti njezina sabrana djela.
Filmski Poirot – Peter Ustinov i David Suchet
Agatha Christie, kraljica zapleta i raspleta, jedna je od rijetkih spisateljica ciji su likovi postali gotovo zivim osobama, obnavljajuci se kroz niz citateljskih generacija i ekranizacija (u slavnom filmu „Smrt na Nilu“ iz 1978. godine Poirota je proslavio glumac Piter Ustinov, a 2004. godine u istom filmu, u reziji Andyja Wilsona, opet ga je ucinio ljubimcem publike glumac David Suchet).
Agatinih osamdesetak krimica, stvaranih na uzbudljivu zapletu i preciznu odgonetanju detektiva Poirota koji na koncu okuplja osumnjicene i objavljuje im konacno rjesenje, i danas je pokazuju kao univerzalni recept kriminalisticke proze, koja treba najprije zlocin, a onda istragu i rjesenje.
„Misolovka“ od 1951.
Englezi se toliko ponose njome da je njezina „Misolovka“ na repertoaru bas svaki dan u kazalistu „The Ambassadors“ na londonskom Covent Gardenu, od 25. studenog 1951. godine. „Misolovka“ (koja je kod nas odigrana u Dubrovniku 1961. godine) izvedena je u londonskom teatru vise od 20.000 puta, pa se taj komad s pravom tretira kao jedan od najizvodjenijih u kazalisnoj povjesti.
Proslava 70. godisnjice romana „Smrt na Nilu“ (svi se sjecamo ljubavnoga para koji krstari rijekom, ljubomorne jacqueline i ubijene Linnet) bit ce raskosna – u Torquayju, Agathinu rodnom gradu, izvest ce se „Neocekivani gost“ u Princess Theatreu, u kinima ce biti prikazivani filmovi rezirani prema njezinim romanima, a grad ce vrvjeti i od ulicnih predstava i razgovora s danasnjim autorima krimica. Hoce li konkurenti samo kurtoazno pozdraviti nebobjedivu kraljicu kriminalistickoga zanra.
Christie je, poslije slave svojih predhodnika, ustolicila krimice s obozavanim junakom koji obecaju seriju prica. Earle Stanley Gardner (1888.-1970.) osmisljava poznatoga, takodjer televizijski proslavljenog detektiva Parryja Masona (koji slucaj rjesava u sudnici), Caroline Graham izmislja inspektora Barnabyja (kojega smo pratili u seriji „Umorstva u Midsomeru“ i koji nas po elegantnim istrazivanjima misterija u tihim pesjazima podsjeca na Poirotove pustolovine), Ian Rankin izmislja inspektora Rebusa…
…
No, tko moze nadmasiti Holmesa ili Poirota? Unatoc vojsci suvremenih detektiva koji love ne samo zlocine nego i citatelje, pred ocima nam je uvijek mrsavo lice Holmesa koji pusi lulu i okruglasto lice Poirota sa zelenim ocima i brcicima. Poirot je opsjednut cistocom, on je „pasivni“ pustolov koji umije nasilju protusloviti gospodskim strpljenjem. Vrijeme je pokazalo da nikakvo oruzje ne moze biti glavnim rekvizitom klasicne detektivske price, nego da je njezin temelj ipka „hladna“ logika, metoda koja polagano rastace slucaj i jasno dijagnosticira virus koji je napao pricu. Zakone zanra ipak je tesko nadmudriti – ti su zakoni daleko mocniji od puste slobode umjetnicke proze.
Holmes i Poirot opet nam pokazuju da proslost ima vrhunce koje sadasnjojst nanovo pokusava dosegnuti. Zivjeli novi tirazni pisci, ali lula i povecalo ostaju temeljnim mamcima u svjetskoj kriminalistickoj prozi! Poirot bi se zacijelo na ovo cinicno nasmijesio i pogladio brk.