Likovi iz priča Agate Kristi su svuda oko nas

Ekskluzivno: Metju Pričard, unuk slavne spisateljice, za „Politiku”

Veoma često iznova čitam njena dela i svaki put sam impresioniran kako su moderna i relevantna i za ovo naše vreme, kaže Metju Pričard u razgovoru upriličenom pred početak velike akcije našeg lista

Metrju-Pricard
Metrju Pričard

Kada od londonskog Lester skvera krenete ka Vest endu i pozorištu Sent Martins, u kome se od 1952. godine igra „Mišolovka”, koja drži rekord po dužini prikazivanja, proći ćete pored četvorospratne, jednostavne zgrade koja ni na koji način ne ukazuje da se na njenom trećem spratu smestila kompanija koja brine o delu autorke predstave – Agate Kristi. „Kraljica krimića”, kako su kritičari voleli da je oslovljavaju, poklonila je „Mišolovku” za deveti rođendan svom jedinom unuku Metju Pričardu koji se trenutno nalazi na čelu firme vredne nekoliko miliona funti.

Iako je umrla pre tačno 38. godina (12. januara 1976), dela Agate Kristi i dalje su među najprevođenijima u svetu, rame uz rame sa Biblijom i Šekspirovim dramama. „Politika” će od sutra, pa u narednih 50 brojeva, svaki dan objavljivati po jednu pripovetku o najpoznatijem literarnom liku Agate Kristi – belgijskom detektivu Herkulu Poaro.

Bio je to povod za razgovor sa Metjuom Pričardom koji je još kao dete imao prilike da dobro upozna slavnu spisateljicu – ali iz drugog ugla. Za njega, ona je bila samo obična baka u čijoj kući u Devonu su provodili letnje raspuste, organizovali piknike, čitali nedovršene i romane. Kaže da se oseća neverovatno privilegovano, što mu je ostavljeno u amanet da se brine o njenoj zaostavštini. Ne smeta mu što ga predstavljaju kao „unuka Agate Kristi” i odmah dodaje: „Ali zato nikada niste čuli da je neko rekao ’A ko je ta žena?’”

„Politika” će svojim čitaocima pokloniti svih 50 kratkih priča koje je Agata Kristi napisala o Poarou. Radi se o novim prevodima, mahom mlađe generacije prevodilaca. Kako komentarišete stalno interesovanje za dela Agate Kristi toliko godina nakon njene smrti?

Mislim da je sjajno to što je „Politika” sarađivala sa novom generacijom prevodilaca koji su tako dali jedno sveže, savremeno čitanje ovih 50 kratkih priča o Poarou. Želimo da postanu bliske i novoj generaciji čitalaca! Biće to Poaro u novom ruhu.

Vi ste među malobrojnim srećnicima koji su imali prilike da zaista upoznaju Agatu Kristi onakva kakva je zaista bila. Koja su vaša prva sećanja na vašu baku?

Bila normalna baka, puna ljubavi, mnogo više zaintreresovana za moj život i moju budućnost nego za sopstveni život. Uvek sam je zvao Nima. Bila je najbolji slušalac koga sam ikada upoznao, pasionirani čitalac i veliki poštovalac pozorišta, opere. Poticala je moju prema umetnosti. Nikada za sebe nije govorila da je veliki književni talenat. Većina mojih prijatelja, nakon što bi je sreli, nisu mogli da veruju da je jedna tako prijatna, tiha, ljubazna baka zaista autorka romana u kojima se opisuju ubistva, intrige i zavist.

Nadam se da u Srbiji postoji dosta baka koje su kao što je bila moja!

U jednom intervjuu rekli ste kako je Agati Kristi bilo dosta Herkula Poaroa i da je nastavila da piše samo zahvaljujući pritisku izdavača. Kakav je bio njen odnos prema njenom najpozatijem literarnom junaku Herkulu Poarou?

Mislim da se njen odnos prema Poarou menjao kako je postajala starija. Imala je ogroman broj ideja za za koje je mislila da nisu po meri Poaroa i bila je frustriana, jer su svi njeni izdavači želeli da igraju na dobitnu kartu, uvek uspešnog bejgijskog detektiva. Stalno je razmišljala o zapletima i pričama od kojih mnoge nisu bile odgovarajuće za lik Poaroa. Pozvala bi svog agenta i izdavača, a oni bi joj rekli: „Da, to je divno, ali imaš li nešto o Poarou”. To joj je smetalo.

Dobro je poznato da je svog poslednjeg Poaroa napisala još četrdesetih godina prošlog veka, ali da su je izdavači zamolili da ih stavi u fioku i ne objavljuje dok ne dođe pravo vreme, 30 godina kasnije.

Međutim, neke od njenih najboljih priča i romana ne vrte se oko njena dva najpoznatija lika – Poaroa i gospođice Marpl.

Ovih dana britanska i svetska javnost opraštaju se od televizijske serije Poaro, emitovanjem poslednje četiri epizode. Za one koji su bili zaljubljeni u televizijskog Poaroa, u tumačenju neprevaziđenog Dejvida Sušea, to predstavlja kraj jedne ere i veoma emotivan momenat. Kakva su vaša osećanja?

Delimično sam tužan, ali pre svega ponosan što je u kombinaciji Agate Kristi i sjajne televizijske kuće nastala tako brilijantna serija koja će biti distupna fanovima Agate Kristi širom sveta i mnogo godina nakon što se prikaže poslednja epizoda.

Televizijska serija se pokazala kao veoma popularna, ali širom sveta ljudi se i dalje vraćaju knjizi. Da li i vi iznova čitate dela Agate Kristi i da li svaki put otkrijete nešto novo?

Zapravo, veoma često iznova čitam dela Agate Kristi. I svaki put sam impresioniran kako su moderna i relevanta i za ovo naše vreme. Gde god da se okrenemo, možemo da vidimo oko nas likove iz njenih priča.

Nedavno je objavljeno da će pisac krimića Sofija Hana napisati novu autorizovanu priču sa Herkulom Poaroom kao glavnim likom. Kakva su vaša očekivanja od te knjige?

Često se pitam kako bi Agata reagovala na probleme današnjice. Ubeđen sam da bi prihvatila izazove rada na kompjuteru, moderna sredstva koumnikacije i predstavljanje svog rada kroz različite vizuelne oblike.

Što se tiče novog projekta, mislim da će to biti sjajna nova priča napisana od strane talentovane spisateljice koja je, ne treba to ni reći, veliki fan Agate Kristi. Nadamo se da će objavljivanje ove privući interes javnosti na ostala dela Agate Kristi koja možda nisu pročitali. Veoma se radujem tom poduhvatu.

T. M. J.

———————————————————–

Putovanje kroz Srbiju

Dve godine pre nego što ja napisala čuveni roman „Ubistvo u Orijent ekspresu”, čija radnja se delimično dešava u Jugoslaviji (voz je zaustavljen negde u zavejanim planinama), Agata Kristi imala je prilike da putuje pravim Orijent ekspresom na putu za Istambul. Kako joj je bilo na tom putovanju mogli smo da zaključimo iz njenih pisama koja su nedavno pronađena u njenoj porodičnoj kući, a kasnije i objavljena.

Tako saznajemo da su je u vozu izujedale stenice, da je voz zbog poplave bio blokiran dva dana na Balkanu i da je upoznala postariju američku gospođu, mađarskog ministra i njegovu suprugu, krupnog Italijana i užasnog daveža iz Čikaga, koji će joj kasnije poslužiti za formiranje likova u slavnom romanu.

Posebno je zanimljiv deo pisma mužu u kome navodi da je bila fascinirana gledajući kroz prozor divne predele, ljude koji stoje na stanicama, i šetnjom Beogradom i Nišom.

———————————————————–

Jedinstveni medijski poduhvat

Svih 50 priča o Poarou samo u „Politici”

Sutra prva pripovetka Ubistvo na Pobedničkom balu

Poaro_0-(Glava)

Dnevni list „Politika” prepoznao je značaj osnovne poruke dela Agate Kristi – da nijedan zločin ne sme proći nekažnjeno, i zato je odlučio da povodom proslave jubileja 110 godina od izlaska prvog broja, obraduje svoje čitaoce izuzetnim poklonom – svakog dana, počevši od ponedeljka 27. januara, darivaćemo po jednu kratku priču Agate Kristi o najpoznatijem svetskom detektivu, Herkulu Poarou. Verni čitaoci „Politike” biće u prilici da sakupe svih 50 pripovedaka i tako postanu vlasnici pravog svetskog književnog dragulja.

Na ovom jedinstvenom projektu učestvovalo je preko 60 prevodilaca, redaktora, lektora i ilustratora koji su uložili svoje znanje, vreme i kako bi pred čitaoce „Politike” doneli jedno novo, savremeno čitanje ekscentričnog belgijskog detektiva.

objavljeno: 26.01.2014
Pogledano 2.022 puta, 1 pregleda danas
Oznake za ovaj tekst još uvek nisu postavljene.

Agatha Christie EX-YU Fan Page

Svetlana Anđelić, pokrenula i održava sajt Agate Kristi za Ex-Yu područje od 01. oktobra 2003. godine

Ostavite komentar

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.

%d bloggers like this: